Dok se DRG klasifikacijski sustav prvenstveno koristi za praćenje i plaćanje bolničke aktivnosti, potrebno je naglasiti da model plaćanja davatelja zdravstvenih usluga temeljen na učinku ne bi trebao biti isključivo postavljen samo na ostvarenoj aktivnosti, već bi trebao osigurati i sustavno praćenje kvalitete bolničkih usluga koje se pružaju.
S obzirom na sveobuhvatnost podataka koji se prikupljaju po epizodi liječenja, osim za izračun učinka bolničke aktivnosti , DRG podatci se također mogu koristiti za procjenu kvalitete pružene zdravstvene skrbi na temelju unisonih indikatora.
Kako upotrijebiti DRG klasifikacijski sustav za praćenje ishoda liječenja ?
Sukladno strukturi DRG klasifikacijskog sustava, za svaku epizdu liječenja prikupljaju se slijedeći demografski i klinički podatci: spol, dob, status osiguranja; podatci o prijemu (odjel, datum, razlog prijema, tip prijema, ustanova koja je uputila pacijenta na liječenje); podatci o otpustu (datum, tip otpusta i klinički status pri otpustu); dijagnoza/e (glavna dijagnozu i dodatne dijagnoze) i dijagnostičko terapijski postupci.
U nastavku su navedeni primjeri korištenja DRG podataka za procjenu kvalitete zdravstvenih usluga kao što su stope smrtnosti u niskorizičnim DRG grupama, stope ponovnih prijema, intrahospitalne dijagnoze, ishodi liječenja i učestalost plućne embolije, jednodnevna kirurgija, učestalost traheostomija i/ili mehaničke ventilacije, odnosno pružanje usluga kroz dnevne bolnice. Važno je da ako se anomalije utvrde u visokorizičnim slučajevima, neke mogu biti povezane s problemima kodiranja, a ne s ishodima liječenja. Važno je istaknuti da prilikom analize utvrđenih anomalija, treba obratiti pažnju i na točnost šifriranja epizode liječenja usporedbom s kliničkom dokumentacijom, budući da netočno šifriranje može biti uzrok lošijih rezultata navedenih indikatora.
Niskorizične DRG grupe u kontekstu stope smrtnosti: DRGpodatci omogućuju usporedno praćenje stopa smrtnosti elektivnih prijema, koji se obično ne smatraju visokorizičnim, te drugih DRG grupa koje se nalaze u Velikim dijagnostičkim kategorijama (eng. Major Diagnostic Category) općenito smatranim kategorijama s niskim rizikom, kao što su:
- Bolesti i poremećaji uha, nosa, usta i grla (D01Z-D67B)
- Bolesti i poremećaji muškog reproduktivnog sustava (M01A-M64Z)
- Bolesti i poremećaji ženskog reproduktivnog sustava (N01Z-N62Z)
- Upotreba alkohola/droga (V60Z-V64Z)
Neplanirani/neočekivani ponovni prijem unutar 30 dana: podatci o epizodi liječenja prikazani DRG grupom mogu se koristiti za praćenje stope ponovnih prijema u bolnicu, čije vrijednosti mogu upućivati na probleme s kvalitetom skrbi. Indikator za mjerenje bi uključivao ponovne prihvate za koje se smatra da su ‘neplanirani ili neočekivani’ budući da je pacijent primljen putem službe za hitni medicinski prijem. Indikator se može smatrati pokazateljem i kvalitete skrbi i sigurnosti pacijenata.
Stanja stečena u bolnici: Pod ovim indikatorom razmatraju se stanja nastala tijekom hospitalizacije kao što su intrahospitalne infekcije, padovi koji rezultiraju ozljedama i problemi s propisanom terapijom. Neki od ovih događaja mogu se spriječiti, a ako se dogode, mogu ukazivati na nedostatke u kvaliteti zdravstvene skrbi. DRG podatci pružaju mogućnost za razlikovanje bolničkih stanja i komorbiditeta prisutnih pri prijemu i onih nastalih tijekom hospitalizacije korištenjem dodatnog klasifikacijskog sustava poznatog pod Sustav za klasifikaciju intrahospitalnih dijagnoza .
Ishodi plućne embolije: Stope smrtnosti također se mogu pratiti u DRG grupama s većim rizikom, te je moguče napraviti usporedbu s međunarodnim podatcima . Na primjer, može se napraviti komparativna analiza mortaliteta za grupe koje se odnose na plućnu emboliju E61A i E61B.
Traheostomija s ventilacijom: Ove vrste epizoda liječenja pripadaju u Pre-MDC DRG A06 gdje šifra dijagnostičko terapijskog postupka: 13882-02 (upravljanje kontinuiranom ventilacijskom potporom ≥ 96 h) ima glavni utjecaj na grupiranje. Analiza bi trebala pokazati da je učestalost takvih slučajeva veća u bolnicama više razine u odnosu na bolnice niže razine, jer ustanove veće razine liječe klinički kompleksnije slučajeve.
Postupci istog dana: AR-DRG verzija 5.2 ima 15 DRG grupa iz čijeg opisa je vidljivo da se odnose na epizode liječenja kod kojih je pacijent otpušten iz bolnice isti dan : C15B, D67B, G46C, G47C, I68C, F42C, J67B, J68C, L41Z, S60Z, U60Z, V62B, R61C i Z460C.
Ideja je da se u svrhu poboljšanja učinkovitosti postupci jednodnevne kirurgije, te usluge dnevne bolnice koriste više u ovisnosnosti o svojoj kliničkoj prikladnosti, a usporedna analiza s međunarodnim podatcima treba ukazati na sličnosti/odnosno razlike u učestalosti ovog tipa zdravstveme zaštite.
Pokazatelji kvalitete u DRG ugovorima
Kvaliteta skrbi bi trebala biti sastavnica bolničkih ugovora, te bi praćenje kvalitete trebalo uključivati sljedeće mjere:
a) Učinkovit sustav kontrole infekcija, uključujući bilježenje događaja, praćenje prijavljenih slučajeva i transparentno izvještavanje, pripremu i provedbu obuke djelatnika, te srodne aktivnosti u svrhu osiguravanja uvjeta koji će doprinijeti smanjenju razine bolničkih infekcija.
b) Rigorozan pristup bilježenju štetnih događaja i ‘događaja koji su skoro bili previđeni’ s opisom naknadnih preventivnih aktivnosti.
c) Učinkovit registar za rješavanje pritužbi pacijenata i opis aktivnosti kako su iste bile riješene, te provedbu i objavu rezultata redovitih anketa o zadovoljstvu pacijenata.
Analiza DRG podataka i izvješćivanje o štetnim događajima
Bolnica bi trebala poduzeti sve potrebne korake da vodi odgovarajuću i točnu evidenciju kliničke dokumentacije pacijenata. Podaci prikupljeni o stacionarnim epizodama liječenja na temelju DRG metodologije trebali bi se koristiti za prepoznavanje potencijalnih problema povezanih s kvalitetom pruženih zdravstvenih usluga općenito na razini ustanove, kao i pojedinačnih neželjenih događaja koji su se zabilježili.
Sve neželjene događaje treba zabilježiti u registar i poduzeti mjere kako bi se prepoznao njihov uzrok i definirale korektivne mjere u svrhu izbjegavanja ponavljanja. Registar štetnih događaja trebao bi sadržavati sljedeće informacije:
- opis događaja
- odjel u kojem se događaj dogodio
- ishod događaja
- aktivnosti provedene za rješavanje ovog događaja
- popis aktivnosti koje je nužno provesti kako bi se spriječili slični događaji u budućnosti.
Registar štetnih događaja trebao bi imati dvije kategorije u kojima bi se bilježile informacije najmanje o sljedećim događajima:
- Sentinel događaji:
- Strano tijelo zaostalo tijekom operativnog zahvata
- Transfuzije nekompatibilne krvi
- Propusti koji se odnose na pogreške prilikom identifikacije pacijenata (davanje lijeka ili injekcije pacijentu kojem ta terapija nije bila propisana)
- Zahvat izveden na pogrešnom pacijentu ili pogrešnom mjestu/organu/ekstremitetu ili pogreška u izvođenju operacije ili ostalih invazivnih zahvata.
- Sigurnost pacijenta
- Stope mortaliteta
- Pad pacijenata i slične nezgode tijekom hospitalizacije
- Pogreška u protokolu liječenja (npr. pogrešan recept, pogreška u primijenjenoj dozi)
- Dodatna stanja koja su nastala tijekom hospitalizaicje (intrabolničke dijagnoze)
Ukratko, model plaćanja koji se temelji na učinku bolnice u ugovorima između osiguravatelja i davatelja zdravstvenih usluga trebao bi uključivati komponentu plaćanja za zadovoljavajuće postizanje definiranih kriterija kvalitete, jednako kao i stvarnu mjerljivu bolničku aktivnost prezentiranu prema DRG grupama.