DRG podaci i šifriranje epizode liječenja

  1. Šifriranje epizode liječenja i klinička dokumentacija

Klinička dokumentacija izvor je svih podataka koji se koriste u procesu šifriranja epizode liječenja. Proces šifriranja sastoji se od dodjeljivanja niza brojčanih i/ili slovno brojčanih oznaka dijagnozama i dijagnostičko terapijskim postupcima na temelju šifrarnika: MKB 10-AM (Međunarodna klasifikacija bolesti; Australska modifikacija) i ACHI (Australska klasifikacija zdravstvenih intervencija). Dodijeljene šifre u kombinaciji s demografskim podacima pacijenata koristi se za grupiranje epizoda liječenja i dodjeljivanja isključivo jedne DRG grupe svakoj od analiziranih epizoda liječenja.

Djelatnici bolničke ustanove koriste informacije sadržane u kliničkoj dokumentaciji pacijenta u svrhu izdvajanja relevantnih podataka koji će omogućiti grupiranje epizode liječenja. Nakon što se potrebne informacije izdvoje, određuju se glavna i dodatna/e dijagnoze te relevantni dijagnostičko terapijski postupci odabirom šifara u spomenutim šifrarnicima.

Slika 1 ilustrira primjer odnosa između sadržaja kliničke dokumentacije, šifri dijagnoza i postupaka koji se dodjeljuju na osnovu kliničke dokumentacije (MKB-10-AM i ACHI), te odnos između Velike dijagnostičke kategorije (eng. Major Diagnostic Category) i DRG grupe (eng. Diagnosis Related Group) koje su dodijeljene epizodi liječenja.

Slika 1. Odnos između dijagnoza, dijagnostičko-terapijskog postupka , MDC-a i DRG-a

  1. Odnos između smjernica i standarda šifriranja

Dodjela šifri regulirana je smjernicama o šifriranju i s njima povezanim Australskim standardima šifriranja.

Primjeri smjernica za šifriranje

Pravilo koje se odnosi na etiologiju i manifestaciju – sustav bodeža † i zvjezdice *

Ovo pravilo navodi da se šifre za etiologiju/manifestaciju dodijeljuju u istom

redoslijedu u kojem se pojavljuju u abecednom indeksu MKB-10-AM, tj. prvo se upisuje šifra za etiologiju praćena šifrom za manifestaciju određenog kliničkog stanja. Na primjer: pacijent je primljen zbog transfuzije radi korekcije anemije i uz to ; pacijent također ima karcinom debelog crijeva. Zbog pravila o etiologiji/manifestaciji, karcinom debelog crijeva (etiologija) bit će šifriran kao glavna dijagnoza s šifrom manifestacije “anemija u neoplastičnoj bolesti” kao dodatna dijagnoza. Važno je istaknuti, da se pravilo bodeža i zvjezdice za određena stanja može revidirati, ali to podrazumijeva multidisciplinarni pristup svih dionika uključenih u proces šifriranja i analize troškova epizoda liječenja.

Primjeri standarda za šifriranje

Standard 0001 Glavna dijagnoza

Ovaj standard se odnosi na pravilo o određivanju glavne dijagnoze, odnosno dijagnoze koja je uvjetovala prijem na stacionarno liječenje.

Okolnosti prijema u bolnicu su ključni kriteriji po kojima se određuje glavna dijagnoza. Na primjer:

Dijagnoze navedene na prednjoj strani otpusnog pisma:

Dijabetes melitus, koronarna arterijska bolest, infarkt miokarda

Anamneza:

Pacijent je u jutarnjim satima osjetio probadajuću bol u prsnom košu, te se javio u jedinicu hitnog prijema. Provedenim diferencijalno dijagnostičkim pretragama utvrđeno je da se radi o STEMI infarktu.

Evidentno je da će od tri dijagnoze navedene u sadržaju otpusnog pisma infarkt miokarda biti glavna dijagnoza. Katkada je moguće uvidom u kliničku dokumentaciju utvrditi da su u trenutku prijema dvije ili više dijagnoza zadovoljavaju kriterije za glavnu dijagnozu, te u takvim situacijama glavnu dijagnozu treba odrediti sukladno utrošenim resursima. Ukoliko iz kliničke dokumentacije takva prosudba nije moguća,

onda se kao pravilo koristi da prva spomenuta dijagnoza na prednjoj strani otpusnog pisma bude glavna dijagnoza za epizodu liječenja.

Standrad 0002 Dodatne dijagnoze

Ovaj standard se odnosi na pravilo po kojem se određuju dodatne dijagnoze koje su utjecale na tijek epizode liječenja. Da bi neko stanje zadovoljilo kriterije dodatne dijagnoze, to stanje mora zahtijevati terapijsko liječenje, provođenje dijagnostičko terapijskih postupaka ili pojačanu njegu i/ili nadzor.

Uz ovaj osnovni kriterij postoje i dodatno standardi koji nalaži upisivanje dodatnih dijagnoza kada one ne zadovoljavaju spomenute kriterije, primjerice podatci o prethodnim infekcijama hepatitisa, podaci o prethodnoj malignoj bolesti koja više ne zahtijeva aktivno liječenje i sl. Odluka o tome zadovoljava li neko stanje kriterije za dodatnu dijagnozu temelji se na opisu sadržanom u kliničkoj dokumentaciji, odnosno postojanju poveznice između određenog stanja i nastavnog djelovanja, na primjer, hipotireoza koja je zahtijevala promjenu dotadašnje doze lijeka. Klinička dokumentacija u ovom slučaju pokazuje da pacijent ima povijest hipotireoze, ali ukoliko ne bi došlo do promjene terapije onda se hipotireoza ne bi mogla šifrirati kao dodatna dijagnoza jer ne zadovoljava spomenute kriterije.

Primjena ovog standarda također znači da mnoga druga kronična stanja, kao što su KOPB (Kronična opstruktivna plućna bolest), atrijska fibrilacija, astma nisu uvijek rutinski šifrirana.

  1. Upotreba DRG podataka

Važno je primijetiti da se DRG podaci generirani kliničkim šifriranjem mogu koristiti u druge svrhe osim grupiranja epizoda liječenja i plaćanja. To uključuje:

Klinički menadžment – Analiza šifriranih podataka, DRG grupa i trajanja hospitalizacije na razini ustanove ili ciljanih slučajeva može se koristiti za razumijevanje i tumačenje progresije bolesti ili kliničkog ishoda liječenja. Pregled podataka koji se odnose na epizodu liječenja ključan je za daljnji razvoj kliničkih smjernica i kliničkih puteva.

Klinička istraživanja – Znanstvenici mogu koristiti MKB-10-AM i ACHI šifre za prepoznavanje određenih kliničkih stanja, intervencija, vanjskih uzroka i mjesta nastanka određenih stanja. Točno šifriranje važno je kako bi se osiguralo da su svi slučajevi zabilježeni i da bi se i pružila potpuna kliničku sliku za svaku epizodu liječenja.

Utvrđivanje epidemioloških obrazaca i praćenja bolesti – Promjene u pojavnosti bolesti ili u izvođenju određenih dijagnostičko terapijskih postupaka mogu se pratiti analizom interakcija pacijenata kojima su dodijeljene određene MKB-10-AM i ACHI šifre ili DRG grupe.

Upotrebljivost pravila šifriranja DRG-podaci su korisni za mjerenje prosječne duljine boravka (ALOS) svih stacionarnih epizoda liječenja. Korištenje DRG podataka je efikasan alat za obračun generiranih troškova za sve epizode liječenja.

Planiranje resursa – MKB-10-AM i ACHI šifre se mogu koristiti u planiranju ljudskih resursa i potrebne infrastrukture. Utvrđivanje promjena u pojavnosti određene bolesti ili povećanjem/odnosno napuštanjem korištenja određenih dijagnostičko terapijskih intervencija, omogućuje adekvatno planiranje zdravstvene politike u domeni planiranja potrebnih resursa.

Postavljanje mjerila – MKB-10-AM i ACHI šifre, kao i DRG grupe mogu se koristiti za utvrđivanje mjerila za korištenje zdravstvene zaštite, te usporedbu između davatelja zdravstvenih usluga.

Praćenje kvalitete skrbi – Analiza MKB -10-AM i ACHI kodova radi utvrđivanja ishoda skrbi za pacijenta, uključujući štetne događaje; može poslužiti kao osnova za razvoj indikatora kvalitete zdravstvene skrbi.

Da li Vam je ovaj tekst bio koristan?